Finansijske derivate, za razliku od spotova u kojima se obaveze po zaključenju ugovora promptno izvršavaju, karakteriše vremenski razmak od trenutka zaključenja do momenta izvršenja ugovora između prodavca i kupca.

Najznačajniji finansjski derivati su Forvardi, Fjučersi, Opcije i Kamatni Svapovi.

U praksi, najčešće se koriste u svrhu zaštite od određenih oblika tržišnog rizika (hedžing), ali i sa namerom ostvarivanja zarade tj. u špekulativne svrhe.

Ove instrumente u razvijenim ekonomijama u svetu koriste gotovo svi tržišni učesnici: banke, kompanije, investicioni fondovi, penzioni fondovi, centralne banke, uprave državnih trezora i dr. u zavisnosti od svojih potreba. Banke participiraju kao značajan učesnik na tržištu derivata budući da ih njihova osnovna aktivnost čini izloženim većem broju rizika kao što su: kreditni rizik, rizik izloženosti ugovorenoj kamatnoj stopi, valutni rizik, reputacioni, operativni rizik i sl.

Vrednost derivata razlikuje se od cene na koju se derivat odnosi, a utvrdjuje se ugovorom prema tržišnoj ceni osnovnog predmeta u momentu zaključenja ugovora. Naime, cena derivata može da se menja brže od cene osnovnog proizvoda. Na primer, ako se cena akcija određene kompanije poveća za svega  1%, cena opcija koje se vezuju za te akcije, za isto to vreme može da se poveća i do 20%!

Pojedinim derivatima se trguje na berzama (opcije, futures, ETF), dok se drugi nalaze u prometu na vanberzanskim tržištima (CFD, forward).

Kada su u pitanju rizici, trgovina finansijskim derivatima može da uključuje značajan rizik od gubitka nekog ili pak čitavog iznosa uloženih sredstava, pa treba imati u vidu da ne ulažete onaj iznos sredstava koji ne možete da priuštite da izgubite. Benefit je potencijalna zarada koju možete da ostvarite, koristeći sve prednosti trgovanja ovim instrumentima.

Derivatima mogu trgovati sva punoletna lica. Trgovina je jednostavna; potrebno je samo otvoriti račun kod registrovanog investicionog društva (brokera) i da koristeći pametni telefon, tablet ili lap top krenete u „biznis“.

O značaju finansijskih derivata najbolje svedoči procenjena vrednost određenih oblika imovine na svetskom nivou:

Napomena: bilion predstavlja milion miliona (1012), trilion predstavlja milion biliona (1018)

Prema gornjoj tabeli, obim trgovine derivatima višestruko prevazilazi obim ukupne ekonomske aktivnosti u svetu, a više od 90% vodećih svetskih kompanija koristi ovu vrstu instrumenata u upravljanju finansijskim rizicima.

Forvardi  (eng.Forwards)

su najstariji oblik finansijskih derivata. Predstavljaju klasičnu vrstu kupoprodajnog ugovora  o isporuci predmeta trgovanja u budućnosti, koji se zaključuje radi zaštite od rizika promene cene robe. Na primer, ukoliko sklopite forvard o kupovini pšenice na  0,20 EUR/kg a desi se da cena na trzistu poraste na 0,25 EUR/kg prodavac može da raskine ugovor jer tu robu na tržistu može da proda za veću cenu. Takođe ovde nije standardizovan kvalitet, proizvodnja, isporuka i slicno.

Fjučersi (eng. Futures)

za razliku od Forvarda uključuju standardizaciju, tj. da bi se trgovalo sa fjučersima roba mora biti standardizovana (proizvodna cena, količina, kvalitet i td.) U sistemu funkcionisanja fjučersa mora postojati klirinška kuća koja predstavlja neku vrstu posrednika izmedju kupca i prodavca. Kupac i prodavac su dužni da polože određeni iznos depozita zavisno od vrednosti robe kod klirinške kuće kao garanciju da će izvršiti obavezu.  To znači da kupac može da kupi fjučers ugovor velike vrednosti sa početnom investicijom od npr. 10% ukupne vrednosti, tj. troškovi kupovine ugovora vrednog 10.000 EUR će biti 1.000 EUR, a potencijal 9.000 EUR. Rast cene ugovora od 10 centi, uvećava vrednost investicije za 10 EUR.

Postoje i Indeksni  fjučeri (eng.  Index futures) koji se  kreiraju tako da prate investicione fondove i neke vodeće tržišne indekse kao što su na primer NASDAQ,  S&P,DJ, …. To predstavlja u suštini određenu vrstu kockanja, jer onaj ko investira  kocka se sa tim da li će tržište ići gore ili dole. To je takozvana „pasivna“ strategija ulaganja.

Opcije (eng. Options)

se razlikuju od fjučersa po tome što predstavljaju pravo ali ne i obavezu da se kupi ili proda određena roba u određenom vremenskom periodu po tačno ugovorenoj ceni. Naknada koja se plaća za korišćenje opcije naziva se opciona premija. Postoje dve osnovne vrste opcije a to su CALL ili kupovna i PUT ili prodajna.

Svap kamatnih stopa (eng. Interest rate swap)

Svap se često koristi tako da jedna srana pretvori svoj kredit po promenljivoj kamatnoj stopi u kredit po fiksnoj kamatnoj stopi. Time je oslobođena od rizika povećanja kamatnih stopa, ali će imati gubitak ako kamatne stope padnu. Svap kamatnih stopa čini preko 50% tržišta finansijskih derivata. Ovu opciju nude banke.

Napomena: Kamatna stopa određuje se tako da se fiksnom delu koji nude banke, dodaje  promenljiva kamatna stopa, koja se određuje prema LIboru ili Euriboru, koji predstavljaju referentnu kamatnu stopu za zajmove na mađunarodnom tržištu, odnosno kamatu sa kojom centralne banke prodaju valute komercijalnim bankama.

Tržište kapitala  i derivata je u Srbiji još uvek u povoju, naročito upotreba valutnih derivata.

Odlukom o obavljanju poslova s finansijskim derivatima („Sl. glasnik RS“, br. 31/2011, 112/2015, 108/2016, 9/2020, 153/2020) i Zakonom o tržištu kapitala („Sl. glasnik RS“ od 18 januara, 2022), ova materija je usklađena sa zakonodavstvom u Evropskoj Uniji, što će doprineti većoj upotrebi derivata u cilju smanjenja rizika poslovanja.